Stiglo obrazloženje odbijanja projekta

Rezultati natječaja Zaklade Istra

Nažalost, naš projekt nije prošao. Rezultati natječaja mogu se vidjeti na ovom linku.
No ne odustajemo, pokušati ćemo se prijaviti na druge natječaje. Vremena su teška i ima sve manje novca za ovakve projekte.

Projekt je prošao prvu provjeru

Stigla je obavijest iz Pule da je projekt  primljen i pregledan, sva dokumentacija je kompletna i u skladu s natječajem, te da ide u daljnju obradu...

Projekt je završen

Nakon dva tjedna rada na projektu danas mogu reći da je spreman za predaju. Uglavnom uklopile su se skoro sve ideje. Iz ostavljen je dio kojim smo htjeli izdati i prigodni katalog s tekstom i fotografijama sakupljenim za dokumentacijsku zbirku. Kod izrade troškovnika uvidio sam da su nam troškovi sanacije izvora odnijeli veći dio troškova i da nema pokrića za izdatak od 5.000 kn za katalog. Ideja nije sasvim izbačena, ako se u međuvremenu pronađe sponzor za taj iznos, ide se i s time ali izvan ovog sada sastavljenoga projekta koji se šalje na natječaj Građanske inicijative. Ukupna novčana vrijednost projekta iznosi 15.500 kn (13.000 od zaklade i 2.500 od grada). Vrijednost volonterskog rada neprocjenjiva (planirano 480 sati).

U nastavku izvadci iz projekta:

PODACI O GRAĐANSKOJ AKCIJI
1.      Naziv akcije	Gojlo – kolijevka  hrvatske naftne industrije
2.      Predviđeni početak i završetak provedbe akcije	25.07.2014. – 25.10.2014.
3.      Područje provedbe akcije         (mjesto, općina, grad, županija)	Gojlo, Grad Kutina, Sisačko-moslavačka županija
4.      Ukupan iznos potreban za provedbu akcije			15.500,00
4.1.  Iznos koji se traži od Zaklade			13.000,00
4.2.   Ako je iznos ukupnih troškova za provedbu akcije veći od iznosa koji se može dobiti od Zaklade, molimo navedite načine kako ćete osigurati ostatak sredstava za provedbu akcije			Grad Kutina
5.       Osobe odgovorne za provedbu akcije
a)         Voditeljica/voditelja akcije (obavezno priložiti           životopis)		Ivan Mikulić

OPIS AKCIJE

1.      Opišite što Vas je potaklo da prijavite ovu akciju, odnosno kako ste utvrdili potrebe i koji problem rješavate ovom akcijom.

Na Gojlu se 1930. godine započeo eksploatirati plin te 1941. godine nafta. Na „znoju“ zemlje, kako još zovu naftu, i „znoju“ vrijednih ljudi izgrađeno je i naselje Gojlo. Gojlo u povijesti proizvodnje nafte u Hrvatskoj ima jedno od temeljnih i posebnih mjesta. U Gojlu  je bilo prvo značajnije hrvatsko naftno polje, pušteno u proizvodnju daleke 1941. godine.  Prisjećajući se šezdesete godišnjice osnivanja nekadašnjeg INA Naftaplina, današnjeg jednog od INA-inog  segmenta djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina na ovim prostorima, upravo je Gojlo bilo polje na kojem su mnogi inženjeri, operateri i bušači, koji su kasnije bili nositelji razvoja tvrtke, baš ovdje stekli svoja prva iskustva.   Prema demografskim kretanjima u zadnjih desetak godina Gojlo naseljava oko 400 stanovnika. Uspoređujući s kretanjem stanovništva u razdoblju od 1857.-2001. sredinom prošlog stoljeća taj broj je bio dvostruko veći, a od 70-ih godina prošlog stoljeća nadalje svakog desetljeća broj stanovnika je u padu. Nekada se govorilo kako je Kutina mjesto pored Gojla, a danas je naselje Gojlo zaboravljeno, posebno što se tiče svoje naftne tradicije. Stoga se ovim projektom želi revitalizirati i oteti zaboravu to povijesno mjesto Gojla koje je ono imalo u počecima iskorištavanja nafte i ugljena u Hrvatskoj kao i djelovanja rada tvrtke INA-e. Projektom će se urediti poučna staza s info-pločama koje će posjetitelje i sve zainteresirane voditi punktovima i lokalitetima u Gojlu i njegovo okolici na kojima su postojali rudnici ugljena i objekti naftne industrije. Na info-pločama tekstom i slikom opisat će se bogata povijest mjesta Gojla u iskorištavanju crnog zlata. Osim poučne staze, u sklopu projekta uredit će se u društvenom domu  u Gojlu i dokumentacijska zbirka s fotografijama i eksponatima koja će dodatno podsjetiti na događaje iz bogate povijesti Gojla, a sakupljeni dokumentacijski materijali objavit će se u  Monografiji. Dodatno će se obaviti rekonstrukcija starog izvora pitke vode u središtu mjesta. Povijest iskorištavanja crnog zlata u Gojlu je baština koja se zaboravlja, a današnja djeca ne poznaju povijest svog kraja. Stoga se ovim projektom nastoji uvesti dodatan obrazovni sadržaj za djecu i učenike,  građane sve dobi kao i za potencijalne istraživače te turističke posjetitelje. Projekt će biti i svojevrsna nadopuna turističke ponude obližnjeg Parka prirode Lonjsko polje. Osim angažiranja lokalne zajednice i volonterskog rada izvoditelja i sudionika u projektu kojim se ova vrsta lokaliteta želi staviti u gore opisanu funkciju, realizacija ovog projekta bit će i rezultat udružene inicijative i akcije građana i šire lokalne zajednice koja će donijeti pozitivne promjene.

Detaljan opis građanske akcije i plan provedbe
Aktivnost projekta	Očekivani rezultati	Odgovorna osoba	Vremenski period
1.1. Obilazak terena i priprema za uređenje staze	Stvaranje preduvjeta za uređenje poučne staze	Ivan Mikulić	25.7. – 31.8.2014.
1.2. Priprema sadržaja ploča na stazi	Stručno razrađen koncept – prikupljena građa za sadržaj ploča (informacije, opisi, crteži, fotografije, mape)	Dragutin Pasarić	1.9. – 30.9.2014.
1.3. Izrada i postavljanje ploča	Pripremljeno i tehničko postavljanje 6 ploča	Milan Jelenčić	1.10. – 20.10.2014.
1.4. Uređenje staze neprohodnog dijela kroz šumu od ugljenokopa prema groblju	Pripremljeno i tehničko uređenje staze kroz šumu, rad stroja, postavljanje drvenog nogostupa	Antun Dragošević	1.9. – 15.10.2014.
1.5. Uređenje izvora pitke vode	Pripremljeno i tehnička rekonstrukcija izvora pitke vode u središtu Gojla	Branko Žiljak	15.8. – 15.9.2014.
1.6. Uređenje dokumentacijske zbirke u Društvenom domu Gojlo	Pripremljeno i tehničko uređenje dokumentacione zbirke u Društvenom domu Gojlo – postavljanje panoa s povijesnim fotografijama i ormarića sa sačuvanim povijesnim eksponatima	Marko Rogar	1.9. – 20.10.2014
Promotivne aktivnosti
2.1. Priprema i tisak letka	Objavljeni informativni letak – vodič po poučnoj stazi	Dragutin Pasarić	1.10. – 19.10.2014
2.2. Prezentacija projekta u lokalnim medijima	Informirani korisnici i mediji o ciljevima i projektu	Dragutin Pasarić	1.10. – 20.10.2014.
Svečani završetak projekta	Svečanost uz nastup KUD Husain, otvaranje i razgledavanje poučne staze, dokumentacione zbirke i izvora	Ivan Mikulić	25.10.2014.

9.    Ciljevi koji se postižu provedbom predložene akcije

Opći ciljevi: revitalizacija i promocija zaboravljenih i zapuštenih povijesnih lokaliteta u Moslavini za podizanje kvalitete i kulture življenja Specifični ciljevi su: -       uređenje Poučne staze „Gojlo – naftna kolijevka“ -       postavljanje dokumentacijske zbirke „Gojlo – kolijevka hrvatske naftne industrije“ -       informiranje i približavanje djeci i odraslima edukativnih sadržaja o povijesnom lokalitetu nafte u ugljena u mjestu Gojlo.  Ovim projektom želi se obnoviti i sačuvati bogata povijest vezana uz početke industrijskog iskorištavanja nafte i ugljena u 20. stoljeća u Moslavini. Cilj je uređivanje i približavanje posjetiteljima zaboravljenih i zapuštenih povijesnih lokaliteta u Moslavini. Poučna staza s info pločama prolazit će uz mjesta na kojima su postojali rudnici ugljena i objekti naftne industrije. Na info pločama, u dokumentacijskoj zbirci tekstom, slikom i povijesnim eksponatima rekonstruirati će se i predočit javnosti zaboravljeni podaci iz te povijesti. Jedan od ciljeva projekta je privući u moslavački kraj što veći broj  odraslih posjetitelja, zatim djece, unuka nekadašnjih naftaša i ostalih turista kao i potaknuti  mještane Gojla i predstavnike njihove lokalne zajednice, Grada Kutine, Sisačko-moslavačke županiju, odgojno-obrazovne ustanove na zajedničku akciju revitalizaciju jednog malog, ali povijesno značajnog lokaliteta. Također ovaj projekt podići će svijest kod mještana Gojla i ostalih građana da mogu unositi nove i zanimljive sadržaje u svoj svakodnevni život. Pretpostavlja se da će ova vrsta inicijative oživjeti zaboravljeno mjesto Gojlo  te ga iz trenutno mrtvog mjesta pretvoriti u življu i sadržajno bogatiju sredinu i za stanovnike i za sve zainteresirane posjetitelj iz drugih mjesta Hrvatske.

10.  Koliki je udio volonterskog rada u provedbi ove akcije?

Ukupno volontera 16 – ukupno 480 sati od toga: -       5 starijih članovi Odreda izviđača „Betlehem“ Kutina – iskop i betoniranje temelja za ploče, postavljanje ploča -       5 starijih članova  Odreda izviđača „Betlehem“ Kutina – izrada sadržaja za ploče (uređivanje sadržaja, grafička obrada, priprema za tisak) i promotivne aktivnosti -       5 građana mjesta Gojlo – uređenje izvora pitke vode -       1 član Matice Hrvatske – priprema povijesne građe

11.  Opišite koje rezultate očekujete nakon završene akcije!

-       Uređenje i otvaranje Poučne staze „Gojlo naftna kolijevka“, -       Prikupljanje i postavljanje dokumentacijske zbirke u Društvenom domu o mjestu Gojlu -       Informiranost  djece, odraslih i ostalih zainteresiranih da upoznaju povijesnu baštinu Gojla i moslavačkog kraja (lokaliteta) povezanog uz  vađenje i preradu nafte.

12.   Na koji ćete način informirati građane o mogućnosti uključivanja u ovu građansku akciju?

Putem letka koji će se dijeliti po osnovnim i srednjim školama u Kutini, putem objavljivanja informativnih vijesti na Radio Moslavini, TV Mreža, HRT-a Studio Sisak, putem tiskanih medija: Moslavački list, regionalno izdanje Večernjeg i Jutarnjeg lista te putem Vodiča po stazi. Odred izviđača od početka i tijekom trajanja projekt objavljivat će informacije o projektu, projektnim aktivnostima i načinima kako se građani mogu uključiti u njih i na svojim mrežnim stranicama. Inicijativa i radni zadaci vezani uz projekt predstavljati će se i na sastancima Mjesnog odbora Gojlo kako bi se u ovu aktivnost mogli uključiti sami mještani Gojla.

Na kraju osvježenje sa izvora na Gojlu.

Gojlo - kolijevka hrvatske naftne industrije

Radi se intenzivno na projektu. U utorak smo održali radni dogovor (Tona, Dragec i ja) i promijenjen je koncept projekta. Nije više samo Poučna staza, dodana je Dokumentacijska zbirka, Monografija i uređenje izvora. Tako se i izmijenio naziv projektu - kako je navedeno u naslovu. U međuvremenu dobio sam prijedlog za dopunu projekta od Agencije Mrav. U tijeku je prikupljanje ponuda i sve mora biti gotovo do 15. svibnja kada je rok za predaju projekta na natječaj Zaklade Istra. 

Što ima još novoga? Tona razmišlja o prijedlogu da se postavi jedan naftni toranj negdje na području Gojla, kao muzejski eksponat na otvorenom. Na njegov prijedlog ubačena je revitalizacija starog izvora koji se nalazi iznad nogometnog igrališta. Uvjerio sam se da voda i dalje teče ali je prvobitno izgrađen kameni zid u lošem stanju i potrebna mu je temeljita rekonstrukcija. Voda je provjereno dobra i uređenje izvora dodatno će povisiti kvalitetu samog projekta.

Još malo fotografija snimljenih na Gojlu u siječnju 2014.g.

Poučna staza na Gojlu - početak

Nakon dva do sada uspješno provedena projekta, započeo sam sa pripremom novoga. Na završenoj proslavi otvaranja Šetnice Husainska brda Antun Dragošević predložio mi je da pomognem da se uradi nešto slično na Gojlu. Obzirom da je propala ideja da se uređuje stari bunar u centru Husaina, da Marko ne može okupiti svoje brinjance za uređenje njihove šetnice, ostalo je Gojlo.

Održali smo pripremni sastanak na kome su bili nazočni predsjednik Mjesnog odbora Nenad Španiček, tajnik DVD-a Antun Dragošević, Marko Rogar, zaljubljenik u prirodu i troje mladih. Izložio sam im koncepciju projekta i moja dosadašnja iskustva na tom polju. Nakon tog sastanka Tona me obavijestio da su zaključili da nosilac projekta bude DVD-e Gojlo. Onda sam ih tražio podatke o društvu potrebne za prijavu financiranja projekta, pa su se oni sastali i nešto raspravljali i zaključili kako je to za njih teško i komplicirano. Zaklada Istra je u međuvremenu raspisala natječaj za prijavu projekta građanskih inicijativa "Naš doprinos zajednici" s rokom podnošenja do 15. svibnja. Trebalo se primiti posla i nije bilo druge nego da predložim Upravi Odreda izviđača "Betlehem" da odobri izradu projekta kojeg ćemo prijaviti na raspisani natječaj. Smatrao sam da nam je prednost što imamo iskustva u dva do sada provedena projekta koje sam ja vodio. Uprava je odobrila prijedlog i u tijeku je izrada projekta. Pomoć kod izrade pružiti će nam Razvojna agencija MRAV koju je osnovao Grad Kutina.

U provedbi projekta dobio sam suglasnost aktivnog sudjelovanja i ostalih suradnika:

1. Milan Jelenčić Jelen, izrada drvenih konstrukcija za 4 info ploče
2. Dragutin Pasarić, ispred Matice Hrvatske, priprema povijesne građe
3. Antun Dragošević, stari naftaša i glavni inicijator projekta
4. Marko Rogar, zadužen za uređenje Spomen sobe u domu

Sada treba srediti "papirologiju", sakupiti ponude za troškovnik, sakupiti povijesnu građu za info ploče, prijaviti projekt na vrijeme, i čekati rezultate. Kao i do sada to je vrijeme u kojem se dvoumim da li mi odgovara da financiranje prođe ili ne. Ako prođe čeka me radno i veoma toplo ljeto  i jesen (predloženo vrijeme realizacije je 1. kolovoz do 31. listopad). 

Sažetak projekta:

Projektom se namjerava urediti poučnu stazu od centra mjesta (društveni dom) preko nekadašnjih rudnika ugljena, zatvora, njemačkog kupališta i groblja do rekonstruirane stare naftne crpke. Ukupno postaviti četiri info ploča s tekstom i fotografijama vezanu uz povijest eksploatacije nafte i ugljena na Gojlu. Staza će voditi postojećom šumskom cestom, manjim dijelom kroz šumu koju treba dodatno izgraditi i u nastavku asfaltiranom cestom. U sklopu projekta uredit će se spomen soba u Društvenom domu u kojoj će biti izložene povijesne fotografije i predmeti iz bogate povijesti Gojla.

Vrijeme provođenja projekta: 25. srpanj do 25. listopad 2014.g.

Nosilac projekta: Odred izviđača "Betlehem" Kutina

Voditelj projekta: Ivan Mikulić Pipin

U ovom blogu objavljivat ću u materijale vezane uz povijesnu građu koje priprema Dragutin Pasarić.

Važniji datumi iz povijesti vezani uz materijal na info tablama: 1930. godine pronađen plin,  1941. početak eksploatacije nafte.

Antun Dragošević bio je inicijator postavljanja stare naftne crpke. Evo što je o tome objavljeno:

29.11.2012.g.  svečano je otkrivena obnovljena stara crpka u sjećanje na stanovnike Gojla i naftnu povijest mjesta.

Dragutin Pasarić „Nafta, crno zlato počela se u Gojlo crpsti u tridesetim godinama prošlog stoljeća. Na znoju zemlje, kako još zovu naftu i znoju vrijednih ljudi izgrađeno je i Gojlo. Nekad se i govorilo kako je Kutina mjesto pored Gojla.“ 

Anđelko Vrbošić, rukovoditelj naftne i rudarske tehnologije u INA-i Okruga Posavina  „Na Gojlu su generacije naftaša stjecale znanja i na tim je temeljima nastala INA.“ 

Fotografije Gojla objavljene u knjizi "Za naftom" koju je 1972. godine izdala INA Naftaplin.

Dragec mi je danas poslao stari zapis vezan uz Gojlo:

Krenimo tragom sveučilišnih profesora Pillera i Mittherpachera, prirodoznanaca s kraja 18. stoljeća. U svom istraživačkom putovanju Slavonijom bilježe 1782.  kako je skoro sat hoda od  Kutine u vrlo dubokoj i šumovitoj dolini, podno brda zvanog Zbjeg na dijelu zemljišta primijećena vatra. Tlo je u plamenu, koji se vidi samo noću. Četrnaest mjeseci gorjelo je s tolikim žarom da se štap porinut u zemlju odmah zapalio. Profesori se uhvatiše kopanja i nađoše na gornjem tlu mrki humus visok skoro jednu stopu, sa raspadajućim lišćem. Ispod ovog sloja bila je ilovača spaljena vatrom, u obliku škriljastih crvenih cigala, na dubini od jedne do tri stope. Nakon nje uočena je vrlo vlažna crna zemlja, mekana na dodir, koja prlja ruku. Složena je iz raznih dijelova po obliku i veličini, dubina joj je  najviše jednu stopu, a rijetko jednu i pol stopu. U njezinu susjedstvu otkriven je u malom jarku drugi otvor. Istraživači su tu opazili pomiješane komade kamenog ugljena. Uz daljnja kopanja priopćuju: “Najdonji sloj je lončarska, vrlo dobra žućkasta zemlja, čiju dubinu nam nije bilo stalo utvrditi. Isti se poredak slojeva nalazi i u susjedstvu, ali je ilovača, koja je ispod tla, žućkasta i lako se mrvi, no njezini se dijelovi ne spajaju u cjelinu, a ponekad je stvrdnuta. Nedaleko ovog otvora izdubila je kiša duboko korito u čijim smo stranama pod tlom primijetili da se nalazi raspadljiv kameni ugljen. Stoga nema sumnje da je hrana onoj dugotrajnoj vatri bio kameni ugljen.”Zanimljivo je da je na prostoru tog “rudarskog otkrića” početkom 20. stoljeća upravo počelo istraživanje nafte ili “crnog zlata”. Od obližnjeg Gojla vrlo rano učinilo je nadaleko poznato industrijsko selo.