subota, 3. svibnja 2014.

Poučna staza na Gojlu - početak

Nakon dva do sada uspješno provedena projekta, započeo sam sa pripremom novoga. Na završenoj proslavi otvaranja Šetnice Husainska brda Antun Dragošević predložio mi je da pomognem da se uradi nešto slično na Gojlu. Obzirom da je propala ideja da se uređuje stari bunar u centru Husaina, da Marko ne može okupiti svoje brinjance za uređenje njihove šetnice, ostalo je Gojlo.

Održali smo pripremni sastanak na kome su bili nazočni predsjednik Mjesnog odbora Nenad Španiček, tajnik DVD-a Antun Dragošević, Marko Rogar, zaljubljenik u prirodu i troje mladih. Izložio sam im koncepciju projekta i moja dosadašnja iskustva na tom polju. Nakon tog sastanka Tona me obavijestio da su zaključili da nosilac projekta bude DVD-e Gojlo. Onda sam ih tražio podatke o društvu potrebne za prijavu financiranja projekta, pa su se oni sastali i nešto raspravljali i zaključili kako je to za njih teško i komplicirano. Zaklada Istra je u međuvremenu raspisala natječaj za prijavu projekta građanskih inicijativa "Naš doprinos zajednici" s rokom podnošenja do 15. svibnja. Trebalo se primiti posla i nije bilo druge nego da predložim Upravi Odreda izviđača "Betlehem" da odobri izradu projekta kojeg ćemo prijaviti na raspisani natječaj. Smatrao sam da nam je prednost što imamo iskustva u dva do sada provedena projekta koje sam ja vodio. Uprava je odobrila prijedlog i u tijeku je izrada projekta. Pomoć kod izrade pružiti će nam Razvojna agencija MRAV koju je osnovao Grad Kutina.

U provedbi projekta dobio sam suglasnost aktivnog sudjelovanja i ostalih suradnika:
  1. Milan Jelenčić Jelen, izrada drvenih konstrukcija za 4 info ploče
  2. Dragutin Pasarić, ispred Matice Hrvatske, priprema povijesne građe
  3. Antun Dragošević, stari naftaša i glavni inicijator projekta
  4. Marko Rogar, zadužen za uređenje Spomen sobe u domu
Sada treba srediti "papirologiju", sakupiti ponude za troškovnik, sakupiti povijesnu građu za info ploče, prijaviti projekt na vrijeme, i čekati rezultate. Kao i do sada to je vrijeme u kojem se dvoumim da li mi odgovara da financiranje prođe ili ne. Ako prođe čeka me radno i veoma toplo ljeto  i jesen (predloženo vrijeme realizacije je 1. kolovoz do 31. listopad). 

Sažetak projekta:

Projektom se namjerava urediti poučnu stazu od centra mjesta (društveni dom) preko nekadašnjih rudnika ugljena, zatvora, njemačkog kupališta i groblja do rekonstruirane stare naftne crpke. Ukupno postaviti četiri info ploča s tekstom i fotografijama vezanu uz povijest eksploatacije nafte i ugljena na Gojlu. Staza će voditi postojećom šumskom cestom, manjim dijelom kroz šumu koju treba dodatno izgraditi i u nastavku asfaltiranom cestom. U sklopu projekta uredit će se spomen soba u Društvenom domu u kojoj će biti izložene povijesne fotografije i predmeti iz bogate povijesti Gojla.

Vrijeme provođenja projekta: 25. srpanj do 25. listopad 2014.g.
Nosilac projekta: Odred izviđača "Betlehem" Kutina
Voditelj projekta: Ivan Mikulić Pipin

U ovom blogu objavljivat ću u materijale vezane uz povijesnu građu koje priprema Dragutin Pasarić.

Važniji datumi iz povijesti vezani uz materijal na info tablama: 1930. godine pronađen plin,  1941. početak eksploatacije nafte.

Antun Dragošević bio je inicijator postavljanja stare naftne crpke. Evo što je o tome objavljeno:
29.11.2012.g.  svečano je otkrivena obnovljena stara crpka u sjećanje na stanovnike Gojla i naftnu povijest mjesta.

Dragutin Pasarić „Nafta, crno zlato počela se u Gojlo crpsti u tridesetim godinama prošlog stoljeća. Na znoju zemlje, kako još zovu naftu i znoju vrijednih ljudi izgrađeno je i Gojlo. Nekad se i govorilo kako je Kutina mjesto pored Gojla.“ 
Anđelko Vrbošić, rukovoditelj naftne i rudarske tehnologije u INA-i Okruga Posavina  „Na Gojlu su generacije naftaša stjecale znanja i na tim je temeljima nastala INA.“ 

Fotografije Gojla objavljene u knjizi "Za naftom" koju je 1972. godine izdala INA Naftaplin.

Dragec mi je danas poslao stari zapis vezan uz Gojlo:

Krenimo tragom sveučilišnih profesora Pillera i Mittherpachera, prirodoznanaca s kraja 18. stoljeća. U svom istraživačkom putovanju Slavonijom bilježe 1782.  kako je skoro sat hoda od  Kutine u vrlo dubokoj i šumovitoj dolini, podno brda zvanog Zbjeg na dijelu zemljišta primijećena vatra. Tlo je u plamenu, koji se vidi samo noću. Četrnaest mjeseci gorjelo je s tolikim žarom da se štap porinut u zemlju odmah zapalio. Profesori se uhvatiše kopanja i nađoše na gornjem tlu mrki humus visok skoro jednu stopu, sa raspadajućim lišćem. Ispod ovog sloja bila je ilovača spaljena vatrom, u obliku škriljastih crvenih cigala, na dubini od jedne do tri stope. Nakon nje uočena je vrlo vlažna crna zemlja, mekana na dodir, koja prlja ruku. Složena je iz raznih dijelova po obliku i veličini, dubina joj je  najviše jednu stopu, a rijetko jednu i pol stopu. U njezinu susjedstvu otkriven je u malom jarku drugi otvor. Istraživači su tu opazili pomiješane komade kamenog ugljena. Uz daljnja kopanja priopćuju: “Najdonji sloj je lončarska, vrlo dobra žućkasta zemlja, čiju dubinu nam nije bilo stalo utvrditi. Isti se poredak slojeva nalazi i u susjedstvu, ali je ilovača, koja je ispod tla, žućkasta i lako se mrvi, no njezini se dijelovi ne spajaju u cjelinu, a ponekad je stvrdnuta. Nedaleko ovog otvora izdubila je kiša duboko korito u čijim smo stranama pod tlom primijetili da se nalazi raspadljiv kameni ugljen. Stoga nema sumnje da je hrana onoj dugotrajnoj vatri bio kameni ugljen.”Zanimljivo je da je na prostoru tog “rudarskog otkrića” početkom 20. stoljeća upravo počelo istraživanje nafte ili “crnog zlata”. Od obližnjeg Gojla vrlo rano učinilo je nadaleko poznato industrijsko selo.


Nema komentara:

Objavi komentar